CRVENO MESO & RAK CRIJEVA?

You are what you eat –  fraza je koju je njemački filozof Ludwig Feuerbach učinio poznatom još davnih 1850-ih, ali korijene ovog filozofskog načela postavlja već i Hipokrat. Uistinu, u dane kada ćemo zatrpani poslom i obvezama „doručkovati kavu“, preskočiti ručak, a minutu dvije slobodnog vremena potencijalno posvetiti cigareti ili krafni s čokoladom – nećemo se osjećati niti energično niti na vrhuncu svojih sposobnosti. Dodamo li na to kakav energetski napitak, ubrzo ćemo primijetiti tremor ruku, nemogućnost jasnog fokusa i potencijalno probleme sa želucem – od refluksa kiseline do bolnih grčeva u abdomenu.

Činjenica je kako je tehnološki napredak pa time i proizvodnja, transport i čuvanje hrane, ali i noviteti poput smrznutih pekarskih proizvoda koji se peku isti dan kupnje, još meki, topli i mirišljavi, vremenski napredovali mnogo brže nego li se naši geni mogu prilagoditi. Tek nekoliko generacija prije naše kruh je bio poslastica koja se radila jednom, dva puta tjedno, prehrana se bazirala na varivu i povrću uz dodatak mesa, nerijetko u manjoj količini, više radi arome. Meso se kuhalo ili peklo, friteze nisu bile uobičajen način pripreme, a deserti su se zasnivali na voću ili kolačima s biskvitom i voćnim nadjevom. Krafna s pistacijom? Tada niti u primisli. Iako se sušenje mesa radi očuvanja, kao i začeci tatarskog odreska vežu uz daleku povijest, prva prerađena mesa u vidu kobasica, mesnih narezaka i pašteta koje se veže s kancerogenim djelovanjem datiraju s početka 20. stoljeća. Iako velike količine soli u ovim proizvodima negativno djeluju na naše zdravlje (npr. porast krvnog tlaka), pravi krivac za njihovo kancerogeno djelovanje su nitrati i nitriti.

Svježi ružičasti odrezak na polici – vjerojatno je najgori izbor!

Iako su se nitrati i nitriti u početku dodavali kao konzervansi (npr. sprječavaju rast C. botulinum), danas se koriste u sve većim i rizičnijim količinama ponajviše radi izgleda. Oni stabiliziraju i čine dugotrajnom onu poznato ružičasto-crvenu boju, zbog koje meso izgleda „svježe” i kada stoji na polici tjednima. Uz to djeluju i kao pojačivači mesnog „kobasičastog“ okusa. Konačni učinak je da se lijepo upakira i proda meso koje je često uvezeno odavno, slabije i upitne kvalitete upravo zato što dugo stoji, ali vizualno djeluje svježe zahvaljujući umjetno pojačanoj boji. Takvi proizvodi ne samo da imaju rizik kancerogenog djelovanja, nego i agresivno cijenom potiskuju naše domaće i kvalitetnije mesne proizvode koji se tek pojave na tržištu, a npr. ne djeluju tako jarko ružičasto i „svježe“.

UZROCI KANCEROGENOSTI

Zašto su nitriti i nitrati kancerogeni i to prvenstveno za naše debelo crijevo? U kontaktu sa hem željezom (obilno u crvenom mesu!) i proteinima u našem crijevu oni se pretvaraju u tzv. NOC grupu spojeva (N-nitrozo spojevi). Upravo su NOC kancerogeni za naš probavni trakt, posebno sluznicu debelog crijeva i rektuma. NOC spojevi koji nastaju u crijevu uzrokuju oštećenja DNK u stanicama sluznice crijeva te u njima nastaju mutacije. Nastanak mutacija prvi je korak za pretvorbu normalne stanice u tumorsku stanicu – a ako se ona krene neograničeno umnožavati, nastaje prvo karcinom in situ (ne probija stijenku crijeva). S vremenom, širenjem prodire kroz stjenku crijeva i metastazira u limfne čvorove i/ili druge organe. Kako bakterije pospješuju nastanak NOC, a najviše bakterija ima u debelom crijevu, ne čudi što je s većom konzumacijom prerađenog crvenog mesa i veći rizik kolona (debelog crijeva).  Kolorektalni karcinom (dalje CRC) drugi je najčešći karcinom u RH i kod žena i kod muškaraca! Osim prilagodbe prehrane koja uključuje smanjenje prerađenog crvenog mesa i pojačan unos vlakana, vrlo je bitno ozbiljno shvatiti preventivne programe raka debelog crijeva koji su kod nas uvedeni još 2008.

Prema IARC klasifikaciji (2015.) prerađeno meso spada u grupu 1 kancerogena (dokazani kancerogeni, zajedno sa npr duhanom i azbestom), dok crveno meso u grupu 2A (vjerojatni kancerogeni, kao npr. UV-A lampe solarija ili određeni anabolički steroidi).

RIZIK KARCINOMA U SVIJETU I KOD NAS

Učestalost CRC u SAD-u je oko 37 novih slučajeva na 100.000 ljudi godišnje, u EU oko 24-30, dok istok Europe, Balkan i RH imaju veći rizik – 44 novooboljele osobe na 100.000 ljudi godišnje. Nažalost, veći je problem taj što imamo i višu smrtnost – dok u SAD i EU od ovog karcinoma umire oko 15 ljudi na 100.000, kod nas je to oko 22-25 ljudi na 100.000. Ipak, razlog za ovo vjerojatniji je u potrebi ranije prevencije i liječenja. Ako dobijete poštom kartončiće za uzorke stolice, ili primijetite da su ih dobili vaši roditelji – nemojte ih bacati. Ovim se provjerava oku nevidljivo krvarenje koje može biti posljedica opasnih promjena sluznice. Moguće je i da se radi o nečem benignom – npr unutarnjim hemoroidima, ali jedini siguran način provjere je kolonoskopija. Na ovaj način liječnik će vizualizirati ukoliko postoje kakve promjene poput polipa te ih nerijetko odmah i ukloniti i poslati na analizu. Ako primijetite krv u stolici, posebno veće količine, tamniju stolicu (gotovo prema crnoj), imate bolove u trbuhu ili se izmjenjuju proljevi uz nadutost sa ili bez krvi sa opstipacijama – potrebno se odmah javiti liječniku. Osim kolonoskopije, učinit će se i specifični markeri iz krvi. Ukoliko se većina vaših obroka sastoji od crvenog mesa (npr 4x tjedno ili više), nužno je pridržavati se danih preventivnih savjetovanja. Iako je većini ljudi nezamislivo prijeći isključivo na biljnu dijetu, prvi korak je izbaciti prerađeno crveno meso, poput pašteta i mesnih narezaka.

MJERE PREVENCIJE

Činjenica je da osim što imamo nešto više oboljelih, kod nas se CRC otkrije kasnije te je manje i izlječenje. 5 godišnje preživljenje u SAD i EU je oko 60-63%, dok u RH tek oko 50-52%. Bitno je naglasiti – ukoliko se otkrije u I. stadiju 5 godišnje preživljenje iznosi preko 90%! Također, bitno je naglasiti kako je vidljivost u ovom stadiju izrazito ograničena na UZV abdomena. Na kolonoskopiji će pak izgledati kao sitni polipi i s lakoćom će ih se ukloniti. Također, u ovim početnim stadijima tumorski markeri mogu biti uredni. Zaključak? Iako neugodna, upravo je kolonoskopija pretraga koja spašava život.

Industrijski suhomesnati proizvodi poput hrenovki, pašteta, salame, parizera i mesnih narezaka, hot dog kobasice, industrijska pancete, konzervirano meso – namirnice su koje treba izbjegavati ili bar maksimalno ograničiti. Za razliku od njih, povrće bogato nitritima ne predstavlja rizik. Kako to? Naime, u povrću poput cikle nitriti dolaze zajedno sa vitaminom C, polifenolima i drugim spojevima te ne dolazi do aktivacije u NOC spojeve u našem crijevu. Mnogi će pomisliti kako ovog rizika nema ako se radi o domaćim suhomesnatim proizvodima. Ipak, to ovisi o majstoru recepta! Ako se u domaće meso dodaje salitra/nitritna sol, rizik je praktički isti kao kod industrijskog prerađenog mesa. Glede preporuka oko konzumiranja i količine, prema najpoznatijim smjernicama WCFR preporuka je potpuno izbjegavanje svih prerađenih namirnica, a glede odrezaka maksimalno  2-3 manja mesna obroka tjedno (govedina, svinjetina, janjetina). S druge strane piletina i riba nisu rizične, a povrće djeluje preventivno, tako da je baziranje i raspodjela obroka po tjednu ključna. Dakle, nije nužno potpuno izbacivanje mesa (ali je prerađenih mesnih proizvoda!), već njihova pametna raspodjela.