Mjesec: listopad 2025.

ZDRAVLJE/

CRVENO MESO & RAK CRIJEVA?

You are what you eat –  fraza je koju je njemački filozof Ludwig Feuerbach učinio poznatom još davnih 1850-ih, ali korijene ovog filozofskog načela postavlja već i Hipokrat. Uistinu, u dane kada ćemo zatrpani poslom i obvezama „doručkovati kavu“, preskočiti ručak, a minutu dvije slobodnog vremena potencijalno posvetiti cigareti ili krafni s čokoladom – nećemo se osjećati niti energično niti na vrhuncu svojih sposobnosti. Dodamo li na to kakav energetski napitak, ubrzo ćemo primijetiti tremor ruku, nemogućnost jasnog fokusa i potencijalno probleme sa želucem – od refluksa kiseline do bolnih grčeva u abdomenu.

Činjenica je kako je tehnološki napredak pa time i proizvodnja, transport i čuvanje hrane, ali i noviteti poput smrznutih pekarskih proizvoda koji se peku isti dan kupnje, još meki, topli i mirišljavi, vremenski napredovali mnogo brže nego li se naši geni mogu prilagoditi. Tek nekoliko generacija prije naše kruh je bio poslastica koja se radila jednom, dva puta tjedno, prehrana se bazirala na varivu i povrću uz dodatak mesa, nerijetko u manjoj količini, više radi arome. Meso se kuhalo ili peklo, friteze nisu bile uobičajen način pripreme, a deserti su se zasnivali na voću ili kolačima s biskvitom i voćnim nadjevom. Krafna s pistacijom? Tada niti u primisli. Iako se sušenje mesa radi očuvanja, kao i začeci tatarskog odreska vežu uz daleku povijest, prva prerađena mesa u vidu kobasica, mesnih narezaka i pašteta koje se veže s kancerogenim djelovanjem datiraju s početka 20. stoljeća. Iako velike količine soli u ovim proizvodima negativno djeluju na naše zdravlje (npr. porast krvnog tlaka), pravi krivac za njihovo kancerogeno djelovanje su nitrati i nitriti.

Svježi ružičasti odrezak na polici – vjerojatno je najgori izbor!

Iako su se nitrati i nitriti u početku dodavali kao konzervansi (npr. sprječavaju rast C. botulinum), danas se koriste u sve većim i rizičnijim količinama ponajviše radi izgleda. Oni stabiliziraju i čine dugotrajnom onu poznato ružičasto-crvenu boju, zbog koje meso izgleda „svježe” i kada stoji na polici tjednima. Uz to djeluju i kao pojačivači mesnog „kobasičastog“ okusa. Konačni učinak je da se lijepo upakira i proda meso koje je često uvezeno odavno, slabije i upitne kvalitete upravo zato što dugo stoji, ali vizualno djeluje svježe zahvaljujući umjetno pojačanoj boji. Takvi proizvodi ne samo da imaju rizik kancerogenog djelovanja, nego i agresivno cijenom potiskuju naše domaće i kvalitetnije mesne proizvode koji se tek pojave na tržištu, a npr. ne djeluju tako jarko ružičasto i „svježe“.

UZROCI KANCEROGENOSTI

Zašto su nitriti i nitrati kancerogeni i to prvenstveno za naše debelo crijevo? U kontaktu sa hem željezom (obilno u crvenom mesu!) i proteinima u našem crijevu oni se pretvaraju u tzv. NOC grupu spojeva (N-nitrozo spojevi). Upravo su NOC kancerogeni za naš probavni trakt, posebno sluznicu debelog crijeva i rektuma. NOC spojevi koji nastaju u crijevu uzrokuju oštećenja DNK u stanicama sluznice crijeva te u njima nastaju mutacije. Nastanak mutacija prvi je korak za pretvorbu normalne stanice u tumorsku stanicu – a ako se ona krene neograničeno umnožavati, nastaje prvo karcinom in situ (ne probija stijenku crijeva). S vremenom, širenjem prodire kroz stjenku crijeva i metastazira u limfne čvorove i/ili druge organe. Kako bakterije pospješuju nastanak NOC, a najviše bakterija ima u debelom crijevu, ne čudi što je s većom konzumacijom prerađenog crvenog mesa i veći rizik kolona (debelog crijeva).  Kolorektalni karcinom (dalje CRC) drugi je najčešći karcinom u RH i kod žena i kod muškaraca! Osim prilagodbe prehrane koja uključuje smanjenje prerađenog crvenog mesa i pojačan unos vlakana, vrlo je bitno ozbiljno shvatiti preventivne programe raka debelog crijeva koji su kod nas uvedeni još 2008.

Prema IARC klasifikaciji (2015.) prerađeno meso spada u grupu 1 kancerogena (dokazani kancerogeni, zajedno sa npr duhanom i azbestom), dok crveno meso u grupu 2A (vjerojatni kancerogeni, kao npr. UV-A lampe solarija ili određeni anabolički steroidi).

RIZIK KARCINOMA U SVIJETU I KOD NAS

Učestalost CRC u SAD-u je oko 37 novih slučajeva na 100.000 ljudi godišnje, u EU oko 24-30, dok istok Europe, Balkan i RH imaju veći rizik – 44 novooboljele osobe na 100.000 ljudi godišnje. Nažalost, veći je problem taj što imamo i višu smrtnost – dok u SAD i EU od ovog karcinoma umire oko 15 ljudi na 100.000, kod nas je to oko 22-25 ljudi na 100.000. Ipak, razlog za ovo vjerojatniji je u potrebi ranije prevencije i liječenja. Ako dobijete poštom kartončiće za uzorke stolice, ili primijetite da su ih dobili vaši roditelji – nemojte ih bacati. Ovim se provjerava oku nevidljivo krvarenje koje može biti posljedica opasnih promjena sluznice. Moguće je i da se radi o nečem benignom – npr unutarnjim hemoroidima, ali jedini siguran način provjere je kolonoskopija. Na ovaj način liječnik će vizualizirati ukoliko postoje kakve promjene poput polipa te ih nerijetko odmah i ukloniti i poslati na analizu. Ako primijetite krv u stolici, posebno veće količine, tamniju stolicu (gotovo prema crnoj), imate bolove u trbuhu ili se izmjenjuju proljevi uz nadutost sa ili bez krvi sa opstipacijama – potrebno se odmah javiti liječniku. Osim kolonoskopije, učinit će se i specifični markeri iz krvi. Ukoliko se većina vaših obroka sastoji od crvenog mesa (npr 4x tjedno ili više), nužno je pridržavati se danih preventivnih savjetovanja. Iako je većini ljudi nezamislivo prijeći isključivo na biljnu dijetu, prvi korak je izbaciti prerađeno crveno meso, poput pašteta i mesnih narezaka.

Najčešći karcinomi u RH; IARC / GLOBOCAN 2022.

MJERE PREVENCIJE

Činjenica je da osim što imamo nešto više oboljelih, kod nas se CRC otkrije kasnije te je manje i izlječenje. 5 godišnje preživljenje u SAD i EU je oko 60-63%, dok u RH tek oko 50-52%. Bitno je naglasiti – ukoliko se otkrije u I. stadiju 5 godišnje preživljenje iznosi preko 90%! Također, bitno je naglasiti kako je vidljivost u ovom stadiju izrazito ograničena na UZV abdomena. Na kolonoskopiji će pak izgledati kao sitni polipi i s lakoćom će ih se ukloniti. Također, u ovim početnim stadijima tumorski markeri mogu biti uredni. Zaključak? Iako neugodna, upravo je kolonoskopija pretraga koja spašava život.

Industrijski suhomesnati proizvodi poput hrenovki, pašteta, salame, parizera i mesnih narezaka, hot dog kobasice, industrijska pancete, konzervirano meso – namirnice su koje treba izbjegavati ili bar maksimalno ograničiti. Za razliku od njih, povrće bogato nitritima ne predstavlja rizik. Kako to? Naime, u povrću poput cikle nitriti dolaze zajedno sa vitaminom C, polifenolima i drugim spojevima te ne dolazi do aktivacije u NOC spojeve u našem crijevu. Mnogi će pomisliti kako ovog rizika nema ako se radi o domaćim suhomesnatim proizvodima. Ipak, to ovisi o majstoru recepta! Ako se u domaće meso dodaje salitra/nitritna sol, rizik je praktički isti kao kod industrijskog prerađenog mesa. Glede preporuka oko konzumiranja i količine, prema najpoznatijim smjernicama WCFR preporuka je potpuno izbjegavanje svih prerađenih namirnica, a glede odrezaka maksimalno  2-3 manja mesna obroka tjedno (govedina, svinjetina, janjetina). S druge strane piletina i riba nisu rizične, a povrće djeluje preventivno, tako da je baziranje i raspodjela obroka po tjednu ključna. Dakle, nije nužno potpuno izbacivanje mesa (ali je prerađenih mesnih proizvoda!), već njihova pametna raspodjela.

Praktični raspored glavnih obroka tjedno

2x tjedno riba

2x tjedno perad

2x tjedno mahunarke/biljni proteini (variva, biljne pljeskavice)

1x crveno meso (ali ne prerađeno)

Za one koji žele znati više:
1 2 3 4 5 6 7 8
LIFESTYLE/

ZAŠTO USVOJITI MAČKU

Svima su nam dobro poznate prednosti i nedostaci imanja kućnih ljubimaca. Promatranje akvarija dokazano smanjuje stres i anksioznost pa ne iznenađuje kako ih nerijetko vidimo u čekaonicama stomatologa. S druge strane, uzimanje psa ili mačke ili pak oboje/više njih zahtijeva i veću razinu organizacija među ukućanima i redovitu brigu oko hranjenja, čišćenja, šetnje i provođenja vremena s našim ljubimcima.

Psi su kao ljubimci bilo pripitomljeni znatno ranije i to iz sivog vuka. Najstariji fosil domaćeg psa datira oko 14.000 godina prije Kr. , ali postoje naznake da su psi kao ljubimci pratili čovjeka još u periodu paleolitika kada je bio prvenstveno sakupljač, čak oko 40.000 godina prije Kr.  Mačke su pripitomljene kasnije, oko 7.500 godina prije Kr., a njihovo prvo nalazište je na Cipru koji je i danas poznat kao otok mačaka. Iako su prvo uvođene radi kontrole glodavaca (koji su tada prenosili neke od najstrašnijih bolesti), mačke su vrlo brzo razvile poseban odnos s čovjekom, a u Starom Egiptu prikazivali su ih ne samo uz bok božanstvima, već su ih i pokapali uz posebne ceremonije zajedno s najvećim faraonima i svećenicima.

Između mačke i psa postoje određene karakterne razlike, no činjenica je da svako ponašanje ljubimca proizlazi iz individualnog odnosa sa njegovim vlasnikom. Tako će nas mačke nerijetko dočekivati na ulazu po povratku s posla i radosno skakutati oko nas, a psi će se uvečer nježno uvaliti na kauč ili krevet uz svoju osobu od povjerenja i lagano hrkati.  Mnoge su benefiti od posjedovanja ljubimaca, kako za odrasle tako i za djecu, no uvijek postoje neka pitanja rizika koja ćemo ovdje razjasniti.

VIBRACIJA MAČJEG PREDENJA

Ne postoji točan odgovor na pitanje zašto mačke predu. Prema novijim istraživanjima najvjerojatnije se radi o mehanizmu koji je prvotno razvijen kao mehanizam opuštanja i relaksacije. U ljudskom bismo ponašanju ovo mogli usporediti sa tehnikama dubokog disanja i relaksacije.  Ova biološki urođena navika još ih kao mačiće povezuje s majkom i znači sigurnost. Ipak, mačke ne predu samo kad se osjećaju ugodno. Prema istraživanjima, ovaj mehanizam mačkama djeluje i analgetski kod boli te umanjuje stres, radi čega često možemo čuti mačku kako prede kada je bolesna ili kod veterinara. Frekvencija mačjeg predenja specifičnih je vibracija u rasponu 25 – 150 Hz, koje potiču obnovu kostiju i tkiva. Velik je broj radova čije istraživanje pokazuje utjecaj vibracija u istom rasponu na stimulaciju osteoblasta i cijeljenje kosti, povećavanje gustoće kostiju i brzinu cijeljenja, ali i bržu regeneraciju tetiva i ligamenata nakon povrede. Vibracije se nerijetko koriste u wellnessu, npr tibetanskim zdjelama ( čij je frekvencijski raspon 90 – 200 Hz pa ih je poželjno koristiti na nižim frekvencijama), vibracijska terapija preko slušalica (stimulacija parasimpatikusa), vibracijske prostirke i masažne stolice (idealnih su frekvencija, u rasponu 30 – 80 Hz). U medicini se pak ovi mehanizmi koriste u fizikalnoj terapiji, gdje je od velike važnosti ultrazvk niskog intenziteta, upravo radi ubrzanja cijeljenja tetiva i/ili kostiju. Čini se kako su stari Egipćani znali za moć ovih frekvencija davno prije izuma modernih medicinskih uređaja!

UTJECAJ NA IMUNOLOŠKI SUSTAV I ALERGIJE

Iako je kod dokazano postojećih alergija najbolji mehanizam potpuno izbjegavanje alergena, rana izloženost mačkama i psima kod djece bez alergija djeluje povoljno na imunološki sustav i smanjuje rizik kasnije pojave astme. U slučaju sumnje na alergiju, potrebno je potvrditi ju kožnim testovima i specifičnim IgE pretragama, a u slučaju potvrde izbjegavati alergene te po potrebi koristiti antihistaminik u tabletama ili sirupu za djecu. Ukoliko ista ne postoji, velika je vjerojatnost zaštitnog mehanizma na kasniju pojavu atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa pa čak i alergijske astme. U slučaju jačih alergija, često se odlučujemo za hipoalergijske pse, kao što su labradoodle i goldendoodle pasmine, ali i Lagotto psi (često terapijski psi, poznati po umijeću pronalaska tartufa) te maltezeri.

UTJECAJ NA MENTALNO ZDRAVLJE

Suživot sa ljubimcima kao glavni benefit navodi upravo poboljšanje mentalnog zdravlja te smanjenje osjećaja usamljenosti, a posebno kod starijih i ljudi koji u tzv. empty-nest periodu ostaju sami u do tada punom kućanstvu.  Briga oko mačke ili psa dokazano umanjuje i osjećaj usamljenosti, a održava i kognitivne funkcije te smanjuje rizik depresije. Udomljavanje napuštenih ljubimaca ili onih koji odrastaju bez roditelja, čini se dovodi do još jače emocionalne veze vlasnika i ljubimca. Mačkama je generalno potreban duži period prilagodbe i češće su poznate po svojim odlučnim crtama karaktera. Ipak, u onom trenutku u kojem se okrenu na leđa i bez straha vam izlože svoj trbuh za češkanje – znate da se osjećaju potpuno sigurno. Prema novijim istraživanjima čak 59% milenijalaca ima bar jednu mačku, a sve ih se češće smatra članovima obitelji, što govori koliko se ova vrsta prilagodila i svoj opstanak osigurala dubokim emocionalnim poveznicama s čovjekom, kao i pas nekoliko stoljeća prije njih.

Kod kućnih mačaka rizik od dijabetesa puno je veći nego rizik zaraznih oboljenja.

RIZIK INFEKCIJE

Mnoge ljude zanima rizik prijenosa bolesti poput parazita, a često se spominju i uzročnici iz mačje sline. Koliko je to uistinu opasno? Ukoliko je mačka kućna te izlazi van samo u kratkom krugu dvorišta, a kod udomljavanja je očišćena od parazita i cijepljena, rizik je vrlo nizak. Suprotno uvjerenjima, kućne mačke imaju puno veći rizik oboljenja od nezaraznih bolesti poput npr. dijabetesa, nego li za ljude opasnih zaraza.

Bakterije iz sline uglavnom su potpuno benigne, no potencijalno se u slini može naći Pasteurella multocida. Ova se bakterija može naći u oko 60% mačaka te se ne prenosi lizanjem ili laganim grickanjem. Rizik postoji kod jačih dubokih ugriza, primjerice ukoliko je mački prišla nepoznata osoba, stala joj na rep/šapu ili se na neki drugi način mačka osjetila ugroženo i ustrašeno. Djeci je od najranijeg doba nužno pojasniti kako mačke kao životinje ne vole gnječenja, štipanje, ugrize te se malu djecu ne bi trebalo ostavljati bez nadzora, posebno ako se radi o novijem ljubimcu s kojim se tek upoznajemo kao obitelj. Duboki ugrizi ljubimaca liječe se antibiotikom na bazi penicilina (ili adekvatnom zamjenom kod alergija), no lijekovi iz skupine makrolida (naš najpoznatiji Sumamed) nisu adekvatni za ove bakterije.

MAČKE I TRUDNOĆA?

Unatoč uvriježenom mišljenju kako je glavni izvor toksoplazmoze stolica mačaka, najveći rizik za trudnice zapravo predstavljaju sirovo meso i kontaminirana zemlja. Ukoliko je kućna mačka duži period u kući – ne izlazi van, ne lovi/jede sirove miševe ili ptice rizik je minimalan. Toxoplasma gondii prenosi se stolicom i to vrlo kratki period (1-3 tjedna) nakon što je mačka zaražena, a zato ju češće šire mlade mačke koje su tek počele izlaziti van ili ulične mlade mačke. Testiranje mačke iz krvi nema smisla; ako sumnjamo na mačku jedina je adekvatna pretraga kojom možemo procijeniti rizik PCR na T. gondii iz stolice mačke. Trudnica se treba testirati (najčešće se radi rutinski) na IgG i IgM antitijela.

Najveći rizik toksoplazmoze za trudnice? Sirovo meso.

Ukoliko su pozitivna IgG antitijela – ima stečenu imunost (češće kod žena odraslih u kući, na selu ili uz ljubimce) te nema rizika zaraze. Ukoliko su i IgM i IgG antitijela negativna, trudnica nije bila u kontaktu te ne postoji imunost – potrebno je za vrijeme trudnoće izbjegavati nove mačke, ulične mačke (nakon maženja oprati ruka), ne čistiti pijesak mačaka bez rukavica te naravno potpuno izbjegavanje sirova mesa.

Bolest mačjeg ogreba lokalni je infekt uzrokovan bakterijom Bartonella hendelase. Ovu bakteriju prenose buhe – radi čega je bitna redovita zaštita protiv buha (kapi, ogrlice). Po ogrebu mačke lokalno zna nastati manji čvorić, a u roku 7-20 dana oteknu i lokalni limfni čvorovi koji bole na dodir. Češće ju prenose mačići (posebno oni koji odrastaju na ulici) te su u većem riziku mala djeca i ljudi narušenog imuniteta. Najčešće prolazi spontano, a po potrebi se kod jačih simptoma liječi antibiotski.

Za one koji žele znati više:
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
SAVJETI & TRIKOVI/

Bez glasa!

  • Najčešći uzroci su postvirusni laringitis i iritacija sluznice gornjih dišnih puteva, posebno u sezoni respiratornih infekcija.
  • Terapija – simptomatska: hidracija, ovlaživanje zraka, pastile, inhalacije, sprejevi za grlo i ispiranje nosa; antibiotici nisu opravdani.
  • Dodatni uzroci – refluks želučane kiseline, pušenje, suhi zrak i glasovno naprezanje; terapija uključuje PPI i promjenu navika.
  • Kada potražiti ORL – ako promuklost traje dulje od 3 tjedna, potrebna je fiberlaringoskopija i po potrebi dodatne pretrage (endokrinološke, radiološke).
  • Nove metode – logopedske vježbe i HRV biofeedback za opuštanje larinksa kod funkcionalne disfonije; miorelaksansi ili botulinum toksin samo u odabranim slučajevima.

Promuklost ili disfonija neugodan je simptom koji najčešće nema ozbiljne uzroke, ne traje dugo i ne ostavlja ozbiljne posljedice – ali svejedno nam može kratkoročno otežati svakodnevno funkcioniranje. Početkom jeseni susrećemo se sa velikim brojem raznih respiratornih virusa, od kojih se većina zadržava u našem gornjem dišnom sustavu  i dovodi do lokalne iritacije  i upale sluznice. Od blažih uzročnika poput RSV-a, metapneumovirusa, adenovirusa pa do težih influenza ili covid-19 infekcija, jedan od zajedničkih simptoma svakako je promuklost – od hrapave boje glasa do potpunog gubitka glasa (afonija). Glavni je uzročnik konkretno upala sluznice grkljana, tj. laringitis, kojim su zahvaćene i naše glasnice. Kako sam virus ulazi u stanice naše dišne i oralne sluznice te iste stanice pokušavaju se obraniti – aktivira se lokalna upala, luče veće količine sluzi, dolazi do oticanja sluznice i glasnica, a nerijetko je sve popraćeno boli, od osjećaja žarenja do tupe boli prilikom gutanja. Pojačano nastajanje sekreta uzrokuje njegovo spuštanje nerijetko iza – niz nazofarinks  i orofarinks, a ponekada i bez da imamo začepljen nos ili ga moramo puhati. Ovo nerijetko zbunjuje pacijente, ali simptomatska primjena raznih sprejeva i lijekova nazalnim putem prva je linija pomoći. Spuštanje sekreta niz ždrijelo dovodi i do refleksnog kašlja, a on pak može pogoršati i tegobe refluksa želučane kiseline, tako da uzroci nadražajnog i produženog kašlja mogu biti multipli. Sam kašalj nakon viroze može potrajati i 6-8 tjedana nakon preboljenja, što je bitno naglasiti roditeljima manje djece koja u vrtićima i kolektivima ponekada kašljucaju veći dio zime. Refluks želučane kiseline dalje uzrokuje dodatnu nadraženost i oštećenje glasnica, što može pogoršati promuklost i gubitak glasa. Kod pušača je u ovim situacijama ključna bar trenutna apstinencija kako od cigareta, tako i e-cigareta i vaping uređaja.

Terapija i mjere liječenja

Nužno je smanjiti i izlaganje sekundarnom dimu, zatvorenim, neprozračenim i suhim prostorijama te provjetravanje prostorija u kojima boravimo. Od pomoći je i njihovo ovlaživanje, posebno ako u vodu dodamo par kapi esencijalnih ulja (npr. paprene metvice, ulje eukaliptusa, lavande, borovih iglica). Neka su od esencijalnih ulja posebno pročišćena i prilagođena i korištenju u inhalatoru kako za djecu, tako i odrasle, posebno na bazi borovih iglica. Pri ovlaživanju grla bitne su i pastile, posebno od kadulje, trputca ili meda, kao i obilna svakodnevna hidracija (voda, čajevi, elektroliti). U slučaju grlobolje brojni su biljni sprejevi za grlo sa ili bez analgetika, a od velike je pomoći i grgljanje jakim čajem kadulje ili slanim otopinama. Kod promuklosti kao posljedice punih sinusa i sekrecije, nužno je i redovno ispiranje nosa fiziološkom ili pak slanim hipertoničnim pumpicama, koje nešto efektivnije uklanjaju viruse sa naših sluznica. Šumeći kalcij sa dodatkom vitamina C jednom na dan pokazao se djelotvornim kod nekih slučajeva, no glavni mehanizam svakako je – pošteda glasa i izbjegavanje svih iritansa.

Što kad promuklost ne prolazi?

U nekim se slučajevima, posebno kod osoba koje glas koriste profesionalno i često (operni pjevači, spikeri, voditelji) tegobe sa promuklošću mogu prolongirati, često zbog povrata radnim aktivnostima bez adekvatnog mirovanja. Najnovije metode terapije osim farmakoloških uključuju i logopedske vježbe te posebnu vrsta biofeedbacka – HRV (heart rate variability). U terapiji pacijent pod nadzorom liječnika i opremljen posebnim senzorima, dobiva upute za disanje u određenom ritmu, s ciljem smanjenje simpatičke napetosti, opuštanje larinksa i poboljšanje glasa kod funkcionalne disfonije.

Ukoliko promuklost traje duže od 3 tjedna, bez jasnog razloga i unatoč svim simptomatskom terapijama, potreban je pregled specijalista ORL. Fiberlaringoskopijom će se vizualizirati grkljan i glasnice, a određenim laboratorijskim pretragama istražiti potencijalne endokrinološke ili upalne uzroke. Snimanje MR ili CT vrata učiniti će se kod svih pacijenata čija promuklost ne prolazi duže vrijeme, a kod dugoročnih pušača treba uzeti u obzir i tumorske markere te LDCT pluća. Kod alergičara (posebno na prašinu i grinje) treba razmotriti i uvođenje antihistaminika te nazalnog koritkosteroida. Potreban je oprez kod primjene koritkosteroida kroz tablete ili injekcije zbog potencijalnih nuspojava te se ova terapija koristi samo u krajnjoj nuždi. Korist antibiotika samo kod postojanja promuklosti ne postoji i nije opravdano njihovo propisivanje. Ponekada se propisuju kratkotrajno anksiolitici te miorelaksansi radi opuštanja spazma, a u određenim se slučajevima eksperimentira i sa primjenom mikrodoza botulinum toksina izravno u mišiće larinksa.

Iako se najčešće radi o benignim uzorcima te postinfektivnim simptomima koji prolaze kroz 2-3 tjedna, promuklost nas može radno onesposobiti i otežati svakodnevno funkcioniranje. Nužan je odmor i pošteda glasa, obilna hidracija, prestanak pušenja i izbjegavanje zadimljenih prostorija, koncerata,  hladnih gaziranih pića, a redovite inhalacije i korištenje pastila, meda i sirupa prilagođenog simptomima (antitusici, ekspektoransi, i sl.).

TERAPIJA

Promuklost radi kašlja

Suhi kašalj: butamiratcitrat 20mg ili 50 mg 2x na dan 5 dana ili suhi ekstrakti na bazi trputca, bršljana, bijelog sljeza ili cvijeta lipe; čaj lovora 1x na dan 5 do 7 dana
Mokri kašalj: ambroksolklorid 30 mg 3x na dan do 6 dana; ili ekspektoransi na bazi bršljana, jaglaca; ili gvaifenezin 200 mg 1-3x na dan

Promuklost radi kiseline

Ujutro natašte inhibitor protonske pumpe, ukoliko je kašalj jak može i uvečer prije spavanja tijekom 12 tjedana. NUŽNO je ne jesti 2-3h prije ležanja, po obroku se ne savijati, raditi čučnjeve i pritisak na trbušnu stijenku.

Promuklost radi viroze

Redovita ispiranja nosa i sinusa fiziološkom i slanim hipertoničnim otopinama; inhalacije preko inhalatora ili nebulizatora uz dodatak esencijalnih ulja.

Ključ = hidracija !

I najmanja dehidracija pogoršat će promuklost i kašalj. Uz sebe imati vodu/čaj/napitak s elektrolitima te pastile za grlo, sprej za nos i po potrebi sprej za grlo s analgetikom.
Za one koji žele znati više:
1 2 3 4