Zašto je SPF nužan, koliko ga je često potrebno ponovo nanijeti i postoji li uopće razlika između faktora 30 i 50?

SPF (Sun Protection Factor) ili faktor zaštite od sunca, mjera je koliko se duže možemo izlagati suncu ukoliko nanesemo SPF u odnosu na vrijeme izlaganja suncu bez ikakve zaštite, koje je za pojedinu osobu dovodi do opeklina i crvenila. Ipak, nije dovoljno promatrati ovu definiciju striktno matematički. U suprotnom bismo zaključili kako onaj tko ‘izgori’ nakon 15 minuta, nanošenjem spf 30 može biti  30x dulje izložen suncu – tom bi logikom mogao ostati na suncu 450 minuta (7,5 sati) bez rizika, što nije točno. Obzirom na to da koža svake osobe reagira drugačije, pa su u većem riziku ljudi svjetlije puti i očiju, također je bitno i doba dana kada se izlažemo suncu. Količina energije koju će naša koža primiti nakon 1h izlaganja suncu u 9:00 ujutro jednaka je izlaganju od samo 15-ak minuta u 13:00 h poslijepodne.  Iz tog razloga, danas je uvriježeno pravilo kako se SPF krema (posebno na lice i dekolte!) treba primijeniti svakih 2 h, a ukoliko se jače znojimo ili smo upravo plivali i češće. Također, za optimalnu zaštitu SPF kremu ili emulziju (ovisno o tipu i toleranciji kože!) poželjno je primijeniti 20 minuta prije izlaganja suncu. Dakle, po buđenju i umivanju, uz jutarnju kavu neka vam je pri ruci vaš vjerni SPF pratitelj.

Što zapravo sunce čini tako opasnim za našu kožu, posebno ljeti? UV! Ultraljubičasto zračenje samo je jedno od vrsta elektromagnetskih zračenja, a prema svojim valnim duljinama nalazi se odmah ispod spektra vidljive svjetlosti. Za razliku od vidljive svjetlosti, većina ljudi ne može vidjeti UV zračenje – naše oko registrira svjetlost valnih duljina između 380 i 750 nanometara, dok je UV zračenje manjih valnih duljina, između 100 i 400 nanometara. Zanimljivo, neki ljudi mogu vidjeti UV zrake – primjerice nakon operacije uklanjanja leće radi mrene, dok određeni kukci poput pčela  i leptira svijet gotovo potpuno promatraju kroz ultraljubičaste naočale.

UV i karcinomi kože

Klimatske promjene u zadnjih 50 godina utjecale su na smanjenje koncentracije ozona u stratosferi, koji služi kao svojevrstan štit te ograničava prolazak UV zraka do naše kože. Nažalost, ovaj pad osjeti se na povećanjima prosječnog UV indexa, posebice ljeti. Tako UV index danas u Splitu mjeri između 8 i 10, dok je 1970-ih u isto doba godine iznosio 5-6. Ovo je povećanje direktno povezano s brojem oboljelih od karcinoma kože. Neka od detaljnijih europskih istraživanja ukazuju na ogroman porast; melanom kože koji se prije 50ak godina događao 5-7 ljudi na 100.000 stanovnika danas se povećao na 10 do čak 25 ljudi na 100.000 stanovnika. Istovremeno, broj oboljelih od bazocelularnog karcinoma kože sa okvirno 100.000 oboljelih u cijeloj Europi prije 50 godina, danas samo na prostoru Njemačke mjeri preko pola milijuna novooboljelih godišnje.

U videima nekih od popularnijih društvenih mreža naići ćemo u zadnje vrijeme na kontroverzne teme, među kojima je i tvrdnja kako se učestalost karcinoma kože povećava sa korištenjem SPF-a, što je upravo suprotno provjerenim podacima o povećanju UV indexa. Djelovanje UV zračenja na stanice naše kože direktno je kancerogeno te u jezgrama stanica kože dovodi do lomova DNK, tumorskih promjena te daljnjeg umnažanja sada tumorski promijenjenih stanica. Kancerogeno djelovanje UV-zraka neupitno je, dok se SPF krema treba i može pomno odabirati ovisno o listi sastojaka. Jedna od najvećih kliničkih studija u Australiji (dobro poznatoj po najsunčanijim plažama za surfanje ) pokazuje smanjenje incidencije nastanka opasnog skvamoznog karcinoma kože za  čak 40% te smanjenje rizika melanoma kod redovitog korištenja SPF-a.

Naravno, osim zaštite od tumorskih promjena stanica naše kože i nastanka karcinoma, SPF direktno štiti našu kožu od starenja, pojave bora, sunčanih mrlja i hiperpigmentacija, ali i gubitka elastičnosti kože. Često uzimamo suplemente kolagena, no pritom ne smijemo zaboraviti kako UV-A zračenje prodire sve do dermisa, dubljeg sloja kože gdje se nalazi kolagen i uzrokuje njegov lom i degradaciju. Ukoliko ne štitimo dovoljno kolagen u našoj koži od prodora UV zraka, koliko ga smisla ima unositi (ne baš povoljnim) suplementima? Dakle, zaključak je jasan: biramo kvalitetne SPF kreme ili emulzije sa naznakom UVA i UVB!

SPF i vitamin D

Znajući da vitamin D nastaje u koži, a kožu štitimo SPF faktorom, što ćemo ljeti sa vitaminom D i suplementacijom? Ukratko – ništa! Ukoliko smo zdravi, bez ozbiljnijih kroničnih bolesti te u prehrani imamo dovoljne količine izvora vitamina D i nismo u deficitu, ljeti suplementacija nije potrebna. Činjenica je kako SPF nikako neće spriječiti prolaz svih sunčevih zraka te će se vitamin D i dalje sintetizirati. Iz istog razloga, unatoč spf-u ipak se preporučuje potpuno izbjegavanje sunca u najtoplijim periodima dana (kada UV indeks prelazi 8).

Osvrnimo se kratko na proces nastanka vitamina D i njegovog aktivnog oblika. Pod djelovanjem sunca (UV-B zračenja)  u koži za početak kroz nekoliko koraka nastaje kolekalciferol – vitamin D3. Međutim, ovaj spoj prvo se mora transportirati do jetre gdje se pretvara u kalcidiol: 25(OH)D3, glavnog oblika u kojem vitamin D3 cirkulira našom krvlju. No to nije kraj, za aktivaciju je potreban još jedan korak. Ovaj put u bubrezima, gdje nastaje kalcitriol: 1,25 (OH)D3 – napokon imamo aktivni vitamin D3. Osim reguliranja kalcija i fosfora u krvi (vrlo bitno za kosti!)  vitamin D važan je za naš imunitet. Mlađi ljudi koji često obolijevaju od raznih viroza, upala sinusa i pluća svakako bi trebali provjeriti serumske razine vitamina D3. Dakle, nastanak aktivnog vitamina D3 ide kroz nekoliko koraka, a osim početne reakcije u koži nužna je i dobra funkcija i jetre i bubrega. Ukoliko bilo koji od ovih koraka zakaže u riziku smo deficita. Koliko je vremena dnevno potrebno izlagati kožu suncu bez SPF-a, a da bismo sintetizirali dovoljno aktivnog vitamina D3? Ako smo zdravi, vrlo kratko;  ljeti je kod svjetloputih ljudi dovoljno 15-ak minuta, dok kod tamnoputijih ljudi 30 minuta izloženosti suncu (dovoljno je da su izloženi lice i ruke). Dakle, za vrijeme najopasnijih UV indexa dovoljno je pokazati se suncu ranije ujutro ili kasnije predvečer na 15-30 minuta, dok  smo preostali dio dana pod SPF zaštitom. Zimi je ipak u državama iznad 40. geografske širine (što uključuje Hrvatsku, kao i veći dio SAD-a), svakako preporučen pojačan unos hranom te prema potrebi i suplementacija vitaminom D. Skandinavske države reguliraju suplementaciju svakodnevne hrane vitaminom D, posebice Finska koja tako od 2003. obavezno njime obogaćuje margarin, mlijeko i druge namirnice, čime su povećali adekvatnu razinu vitamina D3 sa u samo 30% ljudi prije 2000. na čak 90% ljudi danas (kao i kod nas, Finska smatra dovoljnima koncentracije od 50-75 mmol/L, optimalnije ako smo bliže brojci od 75). O manjku vitamina D svakako je potrebno misliti i u oboljelih od jetrenih i bubrežnih bolesti, u starijih ljudi sa osteopenijom ili osteoporozom, nekim autoimunim bolestima, a primjerice kod dijabetičara koji dugo koriste lijek metformin može također doći do pada vitamina D3 te ga je potrebno povremeno provjeriti.

Faktor 30 ili 50?

Zaštita faktorom 30 pojednostavljeno znači da blokira oko 97% UVB zraka (3% dopire do naše kože), dok faktor 50 blokira 98% UVB zraka. Ova razlika od samo 1% na prvu ne zvuči puno, no kako je povećanje u zaštiti eksponencijalno matematičkim izračunom doći ćemo do podatka da spf 50 propušta oko 30% manje UVB zraka do naše kože nego SPF 30. Odluka o faktoru trebala bi biti individualna. Kod ljudi svijetlije puti i očiju, osjetljivijih na brži nastanak opeklina, s pjegicama ili pozitivnom obiteljskom anamnezom na karcinome kože preporuča se SPF 50. S druge strane, kod većine zdravih ljudi dostatan je faktor 30, pod uvjetom da ga se redovito obnavlja. Lakša tekstura faktora 30 čini ga manje komedogenim i preferira ga se (u obliku emulzije) kod osoba sklonih prištićima, aknama i s problematičnim tenom.  

Zaključak? Kao i uvijek, našem je tijelu potreban balans. Izlaganje ujutro i navečer na kratki period ne bismo li stvorili dovoljno vitamina D, izbjegavanje sunca u potpunosti kod UV indeksa preko 8 (najčešće između 11 i 15h) , biranje kreme ili emulzije s provjerenim popisom sastojaka te redovno uklanjanje istih (kao i make up-a!) prije spavanja. Za potonje ljeti biramo lake pjene ili gelove za umivanje, a izbjegavamo jake mehaničke ili enzimske peelinge kako bi kožu održali otpornom i spremnom za ekstremne ljetne uvjete.