Mjesec: rujan 2024.

FOODIE/

Intermitentni post – zašto, kada i smijem li preskočiti doručak?

Post kao period odricanja većine ili gotovo sve hrane proteže se kroz dugu povijest našeg društva. Ponekada smatran kaznom, dok u drugim pak slučajevima nagradom koja čovjeka jača duhovno ili pak približava bogu, post kao tema i danas zauzima interesantno mjesto. Kontinuirani, učestali post, kao i stroge restriktivne dijete (poput potpunog izbjegavanja ugljikohidrata) nerijetko nas čine umornijima, smanjuju mogućnost fokusa, učenja i pamćenja, a i u najuspješnijim gubitcima kilograma iza velikog uspjeha stiže još veće razočarenje; yup, jo-jo efekt! Poanta intermitentnih postova trebala bi učiniti upravo suprotno; nakon prvih nekoliko (teških) dana privikavanja, dolazimo u fazu smanjenja apetita, stavljanja pod kontrolu i onih najvećih craving-a (tipa čokolade u 23h), ali i sve većih benefita, bolje regulacije sna i osjećaja povećanja razine energije za svakodnevne aktivnosti.

Jedna od najpoznatijih metoda svakako je 16/8 metoda koju kako studenti, tako i zaposleni ljudi najlakše mogu uklopiti u svoje svakodnevne obaveze (osim ako učite noću – fokusirati se i pamtiti gladan nemoguća je misija). Velik broj pobornika 16/8 metode preskočit će tako doručak i konzumirati obroke u periodu 12:00 – 20:00 h, no to nas dovodi do velikog upitnika – koliko je (ne)zdravo preskakanje doručka te ima li ono uistinu loše posljedice po naš organizam ili je sve jedan veliki mit?

Preskakanje doručka izazvat će u očima naših baka zgražanje gotovo jednako onome kada sjedimo na hladnome ili spavamo na propuhu. Naravno, ne tako davno jutarnji obrok bio je najbitnije gorivo za cijeli dan fizičkog rada, a buđenje se odvijalo između 4 i 5 ujutro (računate, u 22h bilo se već u dubokom snu). Zahtijeva li naš današnji način života uistinu isto? Čini se da bi moglo biti tako. Istraživanja pokazuju kako učestalo preskakanje doručka povećava rizik nastanka dijabetesa tip 2. Osobe koje propuštaju doručak imaju tendenciju imati veće skokove šećera nakon ručka i večere, što pak dovodi do potrebe za većim lučenjem inzulina i iscrpljivanjem stanica gušterače, a moguće i do inzulinske rezistencije te pred-dijabetesa koji je samo korak prije oboljenja. Zanimljivo, kod pojedinaca kojima se postavi dijagnoza inzulinske rezistencije ili čak pred-dijabetesa uz minimalno povišene razine glukoze ujutro, držanje redovite prehrane kao i izbacivanje jednostavnih šećera (pekara, znamo) te gubitak 5-6 kg na tjelesnoj težini već će značajno popraviti laboratorijske nalaze i potencijalno i duže vremena odgoditi potrebu uzimanja bilo kakvih lijekova. No, to nikako ne znači da intermitentni post nema benefite- samo da ga moramo pažljivo planirati. Tako  umjesto preskakanje doručka možemo pomaknuti vrijeme okvira unosa hrane koji bi uključio i kasniji doručak te raniju večeru. Prvi obrok nakon faze posta mora biti nutritivno bogat i nižeg glikemijskog indeksa, kako ne bi došlo do naglih skokova glukoze u krvi. Također, nakon zadnjeg obroka u okviru uzimanja namirnica, prijedlog je 30 minutna šetnja srednjeg tempa. Ova kombinacija pravilnog intermitentnog posta i redovite tjelovježbe upravo je broj jedan u borbi protiv inzulinske rezistencije – dok će ju isključivo i samo loše planiran 16/8 post potencijalno pogoršati; sve je u balansu. Kod ljudi koji genetski imaju veću predispoziciju i rizike nastanka dijabetesa kao i kod početnika prijedlog su blaži oblici intermitentnog posta poput 12/12 ili 14/10 okvira.

Pomicanje okvira posta koji uključuje doručak
10:30h – doručak
13:00 – ručak
15:30h – međuobrok
18:30h – večera

Drugačiji tip posta koji je dosta popularan u svijetu odnosi se na 5:2 metodu, u kojoj 5 dana u tjednu jedemo normalno, dok 2 dana ograničavamo unos kalorija. Privlačnost ovog režima upravo je u lakšoj prilagodbi, planiranju obroka kao i izbjegavanju svakodnevne restrikcije. Ovaj tip populariziralo je nekoliko svjetskih autora, no bitno je naglasiti kako se u dva dana posta kalorije ograničavaju na vrlo nizak unos – i ispod 600 kcal/dan, što može biti kako teško tako i opasno za rizičnije skupine te je opet bitno za naglasiti kako se obroci moraju pravilno rasporediti i izbjegavati nagli unos obroka visokog glikemijskog indeksa nakon dužeg perioda bez hrane. Još stroži režim naći ćemo u eat-atop-eat režimu posta gdje se jedan ili dva dana u tjednu potpuno posti na 24h ili pak OMAD metodi gdje se 23h dnevno posti, dok se u jednom satu konzumira jedan, glavni obrok tog dana. Ovakvi stroži režimi nose i veće rizike, a kako nisu dugoročno održivi pitanje je imaju li i koliko koristi, obzirom da se nakon njih nužno vratiti uravnoteženijim obrocima što nerijetko znači i nekim neželjenim navikama.

Poanta? Balans. Inetrmitetni post u jednu bismo ruku mogli i trebali uzeti kao pravilo svakodnevnog zdravog života – izmjenjujući 12:12 i 16:8 periode uz pažljivo planiranje obroka, izbjegavanje unosa namirnica visokog glikemijskog indeksa nakon perioda posta (Kao npr? – pljeskavica u lepinji!) te postavljajući okvir uzimanja hrane tako da on obuhvaća i doručak (može i kasniji) dobar su početak. Na samom početku dobra je ideja  voditi dnevnik prehrane i zapisati kada smo uzeli koji obrok – tako ćemo naknadno uvidom u 7 ili 10 dana obroka znati točno što bismo trebali promijeniti i kakvi su glikemijski indeksi naših prvih obroka nakon posta.

Pitanje za kraj – ako odlučujemo postiti, kada je najbolje postiti tijekom dana? Kod potpuno zdravih ljudi bez većih rizika za razvoj dijabetesa, čini se kako razlika uzimanja obroka u periodu 8-16h ili 12-20h nema veću ulogu. Međutim, preskakanje doručka ili uzimanje bogatih, težih obroka nakon perioda posta, s vremenom bi i kod zdravih ljudi moglo naglim skokovima glukoze u krvi nakon obroka povećati rizik inzulinske rezistencije. Dakle, ukoliko pravilno planiramo svoje obroke, možemo ovisno o svom dnevnom rasporedu odlučiti koji nam je 8h-prozor draži. Međutim, ako nam je glavni cilj izgubiti ono nešto viška kg kao i popraviti ciklus budnosti/spavanja, mogli bismo radije izabrati okvir koju uključuje doručak i raniju večeru (npr. 10-18h), uz uzimanje dovoljno tekućine tijekom dana te uvečer kao pomoći biljnog čaja (bez sladila i teina; npr. lipin, matičnjak ili čaj mente). Hidratacija je ključ; voda, biljni čajevi, elektroliti i mineralna voda čij će CO2 pružiti dodatan osjećaj sitosti!
Poanta je ipak postepena prilagodba izabranom režimu, a osjećaj gladi s vremenom će oslabiti.

Vratimo li se na priču s početka, naše navike danas daleko su od buđenja u 4:00, obilnog doručka i rada u polju praktički do sumraka. Međutim, naši geni baš i nisu. Potrebno je imati na umu da se nerijetko  radi o tek 2-4 generacije u obitelji, dok evolucija/geni nisu stigli popratiti ovako brz razvoj tehnologije i promjenu životnih navika. Stoga ni ne čudi što su naš najveći neprijatelj teški, obilni obroci puni obrađenih životinjskih masnoća (prženo, pohano) i jednostavnih šećera, često i preko 700 kcal, koje uzimamo nakon dužeg perioda bez pravog obroka ( a koji često upotpunimo lakim šećerima, tipa pecivo ili čokolada ‘s nogu’). Intermitentni post u strožem obliku (16:8) odličan je za povremeni detoks, dok su njegovi blaži oblici (12:12) vrlo zdrava opcija za formiranje stalne navike, zadržimo li na umu gore navedeno planiranje obroka kojim ćemo izbjeći rizike naglih porasta glukoze u krvi. 

Primjer 16:8 raspodjele obroka

1. OBROK -Niskog glikemijskog indeksa!

Zobena kaša, chia sjemenke, bademovo mlijeko,  borovnice i trun cimeta

ili

2 kuhana jaja, posni sir, mladi luk, šnita integralnog kruha.

2. OBROK – Uravnotežen, bogat proteinima!

Pileća salata; grill piletina, avokado, krastavci, cherry rajčica, špinat, kvinoja + začini po želji. Može se dodati 1 šnita integralnog kruha.

3. OBROK – Lagana večera

Losos i šparoge (ili brokula) pečeni u pećnici, pripremljen uz začine, limunov sok i maslinovo ulje. Uz ovo možemo dodati i manju porciju slanutka + trakica paprike i/ili tikvica.

Između obroka? Da: bademi i brusnice ili bijelo grožđe i grana padano kockice sira ili orah i smokve.

Ne: pekara, gazirana slatka pića, obične čokolade, čips, flips, slani krekeri, dvopek u većoj količini.

Za one koji žele znati više:
1 2
SAVJETI & TRIKOVI/

Taj čudesni MELATONIN

Svi se prije ili kasnije susretnemo sa temom melatonina – čudesnog spoja čija je najpoznatija uloga kao suplementa za poboljšanje tijeka sna i samog usnivanja. Uistinu, melatonin je jedini neurotransmiter kojeg izlučuje naša pinealna žlijezda, epifiza. Radi se o žlijezdi veličine zrna graška, smještenoj duboko u središtu mozga, a otprilike u razini iza očiju.  Sa očima je povezana i posebnim tipom živčanih vlakana koji joj dojavljuju kada je svijetlo, a kada tama, odnosno dan – noć. Ovisno o ovoj informaciji epifiza će u periodu najvećeg mraka (normalno između 1 i 5 sati ujutro) otpuštati i najveće količine melatonina pa je lako razumjeti kako promjena dnevnog ritma uz umjetno osvjetljenje i ekrane noću može dovesti do zabune u informaciji koju ona prima. Time će doći do poremećaja lučenja melatonina i poremećaja urednog cirkadijanog ritma (ritam dan – noć, budnost – spavanje), no kakva su još djelovanja ovog neurohormona i koja je korist od uzimanja kroz suplementaciju?

Melatonin  je prvi put opažen 1917. kao tada još nepoznati spoj u epifizi krava, čij se uzorak izlagao koži žaba i izazivao promjenu boje kože. Tek ga je četrdeset godina kasnije izolirao i imenovao američki dermatolog, a tada je osnova ideja bila korištenje ovog neurohormona u liječenju raznih oboljenja kože. Iako se daljnjim istraživanjima nije našlo ozbiljnije primjene u dermatologiji, 1970ih je otkriveno kako se lučenje melatonina odvija u skladu sa cirkadijanim ritmom, odnosno ovisno o dobu dana.  Nadalje, već tada otkriveno je da se najveće količine luče noću – i to preko osam puta više melatonina nego danju, a period najvećeg izlučivanja kod svih je sudionika studije bio između 22 h navečer  i 7h ujutro – dakle, dok spavamo i u zamračenim uvjetima.  Upravo iz ovog razloga preporuka je prije odlaska na spavanje izbjegavati ekrane i plavu svjetlost koju emitiraju, ne bismo li time prevarili svoju pinealnu žlijezdu i poremetili lučenje melatonina. Osim ekrana, velik problem predstavljaju i učestale noćne smjene, koje povećavaju rizik srčanih bolesti, probavnih tegoba (od IBS do upalnih bolesti crijeva), poremećaja spavanja i čak veće učestalosti tumora. Ukoliko nije moguća promjena posla, radnicima u noćnim smjenama preporučuje se redovito uzimanje suplementa melatonina u ranim jutarnjim satima (01:00 – 04:00h) te nadoknada sna danju, ali u uvjetima laganog osvjetljenja – a ne u potpuno zamračenoj sobi.

Iako najpoznatiji po ulozi našeg „unutarnjeg sata“, melatonin u zadnjih nekoliko godina pobuđuje sve širi interes javnosti zbog otkrića njegovih drugih pozitivnih učinaka. Tako je otkriveno kako melatonin kao spoj ima vrlo jaka antioksidativna djelovanja; gotovo dva puta jačeg nego jednog od najpoznatijih antioksidansa – vitamina E.  Dokazano je kako melatonin utječe ne samo na pojačano stvaranje antioksidativnih enzima koji uklanjaju slobodne radikale (opasne spojeve koji oštećuju naš DNK), ali također potiče i stanice našeg imunosnog sustava. Melatonin u krvi smanjuje kroničnu upalu (npr. kod pretilosti, metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije) te sprječava oksidaciju LDL-a, tzv. ‘lošeg kolesterola’. Tako LDL postaje manje ‘ljepljiv’ za krvne žile i smanjuje se stvaranje aterosklerotskih plakova u njima (najčešći uzrok angine pektoris i srčanog udara!).

NEUROPROTEKTIVNO DJELOVANJE

Upravo svojim anti oksidativnim djelovanjem, melatonin zauzima posebno mjesto u zaštiti našeg mozga, gdje se nalaze brojni melatoninski receptori. Brojnim je studijama dokazano kako suplementacija melatoninom djeluje zaštitno kod moždanog udara, smanjujući zahvaćenu zonu moždanog tkiva. Kod Alzheimerove demencije uzimanje melatonina omogućuje duže spavanje u kontinuitetu tijekom noći, dok uzimanje uz za sada razvijene lijekove za Alzheimer poboljšava kognitivne funkcije bolesnika. Studijama je nađeno povećanje volumena hipokapmusa (dio mozga krucijalan za procese učenja i pamćenja) nakon perioda uzimanja melatonina kroz šest mjeseci. Suplementacija melatoninom pokazuje potencijalne preventivne učinke u smanjenju rizika od razvoja neuroloških oboljenja, no glavna je preventiva svakako redovit i kontinuiran san.

MUŠKO I ŽENSKO ZDRAVLJE I PLODNOST

Uzmemo li u obzir kako već povremeni prekidi redovitog sna mogu dovesti do nepravilnog menstrualnog ciklusa, ne iznenađuje kako je melatonin vrlo usko povezan sa ženskim zdravljem i plodnošću. Pozitivni učinci uzimanja melatonina primijećeni su kod sindroma policističnih jajnika (PCOS) gdje primjerice smanjuju hirzutizam (dlakavost lica). Studijom iz 2013. po 8-tjednom uzimanju melatonina utvrđeno je osjetno smanjenje boli kod žena koje boluju od endometrioze. Važnost melatonina ne smije se zanemariti kod plodnosti i preporučuje se ženama s problemima u začeću (kao jedan od suplemenata ili u kombinaciji sa mio-inozitolom. Tako se u tekućini folikula netom prije ovulacije (ona koja okružuje buduću jajnu stanicu) nalazi čak tri puta više melatonina nego u krvi, a dokazano ga pojačano luče i stanice placente. In vivo studijom (u živo – na ljudima) dokazano je poboljšanje motiliteta i integriteta spermija, a uzimanjem suplementacije u trajanju 45 dana dovelo je do povećanja koncentracije melatonina u sjemenoj tekućini. Kako djeluju kao jaki antioksidans, ovime  se smanjuje oštećenje DNK-a spermija, raste funkcija i mogućnost spermija za penetraciju te generalno poboljšava kvalitetu sperme i povećava mogućnost začeća.

Melatonin i mio-inozitol poboljšavaju plodnost i povećavaju šanse za začeće.

BORBA PROTIV RAKA DOJKE?

Obzirom na svoje jako antioksidativno djelovanje, melatonin se vrlo brzo počeo istraživati kao pomoćni lijek u borbi protiv karcinoma. Nekoliko studija dovelo je u svezu veće koncentracije melatonina sa jačim imunološkim odgovorom protiv tumora, a jedna od njih ukazala je na moguće procese kojima terapija melatoninom dovodi do smanjenja broja receptora zaslužnih za invazivno širenje karcinoma jajnika. Kao jaki antioksidans, melatonin pojačava rad enzima koji su zaslužni za popravak DNK, što osim usporavanja napretka tumora smanjuje i toksičnost potrebnih kemo ili radioterapija. Ovakvo djelovanje zaslužno je za smanjenje nuspojava prilikom uzimanja suplementacije tijekom kemoterapije (upala usne šupljine, mijelosupresija, slabost i umor), uz osnovno poboljšanje kvalitete sna. Nekoliko ozbiljnijih studija objasnilo je povezanost veće pojavnosti tumora u žena koje duže vrijeme rade u noćnim smjenama. Tako se u jednoj mjerilo koncentraciju melatonina u urinu medicinskih sestara (često izloženih noćnim smjenama), a one sa nižim koncentracijama imale su veći rizik za kasniji razvoj karcinoma dojke. U tkivu dojke nalazi se velika količina melatoninskih receptora te ga stanice primaju, a on dokazano djeluje na smanjenje broja estrogenskih receptora na njima. Na ovaj način smanjuje se estrogensko djelovanje na tkivo dojke – a poznato je kako je upravo estrogen rizičan faktor za razvoj tzv. estrogen pozitivnog karcinoma dojke. Osim karcinoma dojke, novija istraživanja upućuju i na moguće djelovanje melatonina u smanjenju invazivnosti mikrostaničnog karcinoma pluća, usporavanje progresije tumora prostate te lakše podnošenje agresivnijih kemoterapija nužnih kod tumora probavnog sustava.

Melatonin kao spoj širokog spektra djelovanja svakako je sve češća tema istraživanja i studija, a njegova primjena kao službene terapije već je danas službena u mnogim zemljama. Tako se kod nas kao lijek koristi za liječenje nesanice u djece i adolescenata u dobi od 2 do 18 godina s poremećajem iz spektra autizma, a ponekada i kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Kao suplement pak svoju primjenu najčešće se koristi kao kratkotrajno uzimanje kod poteškoća s usnivanjem, jet leg-a ili poremećaja spavanja kod smjenskog rada. Najnovije mogućnost određivanja melatonina (iz sline ili urina), omogućuju i individualizirani pristup te po potrebi doziranje i trajanje uzimanja suplementa. Naš najprirodniji način održavanja željenih razina melatonina svakako je zlatno pravilo: kontinuiran san noću (poželjno od 23h nadalje), izbjegavanje ekrana 1-2h prije spavanja i osiguravanje dovoljno prirodnog dnevnog svjetla ujutro.

Savjet +

NIJE PREPORUČLJIVO KOMBINIRATI S MELATONINOM:

  • PROPOFOL (iv anestetik) – 24 h prije zahvata u općoj anesteziji ne uzimati melatonin!
  • XYREM (natrijev oksibat) – liječenje narkolepsije, samo bolnički
  • FEVARIN (fluvoxamin, SSRI) – liječenje depresije, anksioznosti, OKP
  • METHOXSALEN (psoralen) – PUVA terapija kod psorijaze, vitiliga i limfoma kože
  • MEXILETIN (antiaritmik, klasa IB) – u RH samo interventni uvoz
  • VILOXAZINE (NRI) – liječenje ADHD-a, nije registriran u RH
  • Antikoagulansi i antiagregacijski lijekovi: varfarin, NOAC (npr. apiksaban), heparini – moguće povećanje krvarenja
  • Tinktura gospine trave
Za one koji žele znati više:
1 2 3 4 5 6 7 8
LIFESTYLE/

Tea time? Me time!

Topla deka, ugodno osvjetljenje, glazba ili knjiga u kojoj najviše uživaš i topla šalica čaja – zvuči kao idilično poslijepodne nakon prve smjene ili možda opuštajući day-off od ostatka svijeta za vikend. Voćni ili biljni, s teinom (=kofeinom) ili potpuno bez, s dodatkom meda, limuna li mlijeka – kako god poželiš! Jedno od najstarijih (oko 2.000-e prije nove ere!)  i najcjenjenijih pića svijeta s nama je već toliko dugo da smo ga, pomalo, počeli uzimati zdravo za gotovo. Iz Kine, preko Japana, Indije pa do Europe, širenje ovog pića počelo je davno prije nego li je Earl Grey postao simbolom britanskih čajanki.

Klasičan čaj potječe iz jedna biljke – Camellia sinensis ili kineski čajevac, a radi se o zimzelenoj grmolikoj biljci koja ovisno o uvjetima raste ili kao niži, rašireni grm ili bak stabljikom ide u visine i do 12 m (južna i srednja Kina).  Od svoje prve upotrebe kada je, prema kineskoj legendi, vjetar slučajno nanio sušeno lišće biljke u kipuću vodu, C. sinensis prošla je dugi put. Sve češće spominjana biljka u znanstvenim radovima, njenim se ljekovitim svojstvima pridaje sve više pažnje. Dokazano je njezino protuupalno djelovanje – spojevi unutar biljke nazvani katehini direktno smanjuju proupalne molekule citokine (COX) u našem tijelu te su se prema novijim studijama pokazali učinkovitima kod kroničnih upalnih bolesti poput ateroskleroze, pankreatitisa pa čak i prevencije pre-kancerogenih lezija. U 2021. znanstvenici su istraživanjem kanabinoida u svrhu zaštite kardiovaskularnog sustava (iz biljke Cannabis Sativa L.) otkrili čitav niz aktivnih spojeva sličnih kanabinoidima (u čaju – katehini) sa sličnom zaštitnom ulogom srca i krvnih žila, među kojima ih sadrži i čajevac – prvenstveno konzumiran kao zeleni čaj.

Slika 1.

Molekularni prikaz katehina (lijevo) vs. kanabinoida (desno)

Osim ovog kardioprotektivnog djelovanja, istraživanja upućuju i na djelovanje katehina u smislu ublažavanja boli i modulirajućeg učinka na apetit. Ovisno o stupnju oksidacije biljke, čajeve možemo podijeliti na pet osnovnih vrsta:

Zeleni čaj – minimalno oksidiran, blagi okus, poznat po svojim zdravim svojstvima.

Crni čaj – potpuno oksidiran, jakog okusa i djelovanja na budnost, iako radi ovoga najteže ‘pada’ na želudac.

Oolong čaj – djelomično oksidiran, karakteristikama između zelenog i crnog čaja.

Bijeli čaj – najmanje obrađen, blažeg okusa, često se koristi za relaksaciju obzirom na minimalni sadržaj teina (kofeina); najbolja opcija kod osoba sa gastritisom.

Pu-erh čaj – fermentiran, zemljanog okusa, često se koristi kod probavnih tegoba te kao podrška mršavljenju.

Međutim, današnji čajevi ne staju na C. sinensis i njenom dugom i dalekom putovanju iz Kine. Ovisno o kulturi, narodu i klimatskom podneblju, svaka nacija ima specifične biljne vrste koje se u obliku čajeva i tinktura koriste radi poboljšanja zdravstvenog stanja i prevencije. Ove se navike i recepte često prenosi s koljena na koljeno. Kada izaberete čaj dobro je potražiti upute i savjetovati se kako o preporučenim maksimalnim dnevnim dozama, tako i o primjeni ili ukidanju istog za vrijeme trudnoće, kod dojenja ili kod nekih sustavnih, kroničnih bolesti.

Postinfektivni kašalj

Jedan od najgorih, najupornijih simptoma koji nerijetko zaostaje nakon jačih, ali i umjerenih viroza gornjeg dišnog sustava. Nedavno smo imali tužnu priliku svjedočiti povratku hripavca – srećom u blažem obliku, međutim u dovoljno jakom kako bi još tjednima, ponekada i mjesecima nakon preboljenja uzrokovao jaki, gušeći suhi kašalj koji se posebno vidio prema večernjim satima, ometajući san i normalno funkcioniranje odraslima i djeci.

Uz druge simptomatske mjere liječenja, neki od čajeva mogu biti od pomoći u smislu olakšanja suhog kašlja.

ČAJ LOVORA
Djeluje protuupalno, umirujuće na dišne puteve te iako prvenstveno umiruje suhi kašalj, pomaže i kod iskašljavanja (ekspektorans) u slučaju nakupljene sluzi.

Priprema: 3-4 suha lovorova listova preliti sa 250 mL vrele vode, po želji med i limun.

Sigurna konzumacija: 1-2x/dan, piti 3 do 7 dana (ne dulje u kontinuitetu, kako ne bi došlo do probavnih smetnji).

Trudnice: Iako u teoriji mala količina čaja lovora (1x dnevno par dana) ne bi trebala biti štetna za trudnice, radi nepostojanja dovoljno istraživanja kod kašlja se trudnicama preporučuju alternative  poput čaja od kamilice, sljeza, đumbira i sl.

ČAJ ĐUMBIRA

Ovaj aromatičan čaj pokazao se od izrazite pomoći posebno kod astmatičara.

Osim što djeluje protu-upalno, njegovi spojevi gingerol i shogaol rade bronhodilataciju – šire sitne dišne puteve te olakšavaju disanje. Postoje čak i studije koje sugeriraju kako đumbir pojačava učinak beta agonista – lijekova koji se koriste za širenje brohna kod astme.

Priprema: Narezati 2 cm svježeg đumbira na ploške, preliti vrućom vodom te pustiti da odstoji 10-ak minuta. Dodati med i limun po želji te piti 1-2 šalice na dan za vrijeme jačih tegoba.

Napomena: čaj ne može zamijeniti trajnu terapiju kao niti povremenu terapiju kod astme, već djeluje kao koristan dodatak istoj.

Akutno pogoršanje hemoroida

Hemoroidi predstavljaju stanje otoka i često upale vena donjeg dijela rektuma, a iako najčešće nisu životno ugrožavajući mogu biti vrlo neugodni te umanjiti kvalitetu svakodnevnice. Pogoršava ih duže sjedenje, tvrda stolica i opstipacija, trudnoća te naprezanje, zbog čega ih se najbolje drži pod kontrolom preventivnim mjerama (prehrana, uvođenje psilijuma, anatomski jastuk za sjedenje i sl.). Dijele se na unutarnje ili vanjske, iako se može raditi i o miješanom tipu, a postoje 4 stupnja hemoroida – 3. i posebice 4. stupanj mogu zahtijevati operacijsko liječenje kao nužno.  Osim masti (vanjski) i čepića (unutarnji hemoroidi), od pomoći je uzeti i poseban anatomski jastuk za sjedenje.

ČAJ HRASTOVE KORE

Ovaj čaj odličan je za mlake sjedeće kupke jer djeluje adstrigentno – smanjuje otok, iritaciju i upalu. Kod akutnog pogoršanja hemoroida koristi se lokalno i sustavno.

LOKALNO: sjedeće kupke (mlake, ne vruće): 1x dnevno 15 minuta, max do 7 dana.

SUSTAVNO: kao mlaki čaj kojeg se pije 2-3 x dnevno, do 3 dana.

Koristi se kod starijih od 18 godina te se ne preporuča trudnicama i dojiljama, a u tim slučajevima preporuka su mlake sjedeće kupke čaja kamilice.

Može se koristiti i u obliku obloga primjenom na hemoroide, no ne u slučaju postojanja otvorene rane – kada je svakako potreban pregled specijalista.

ČAJ KAMILICE

Oblozi i mlake kupke čaja kamilice dobra su alternativa, ukoliko ne možete aktualno naći čaj hrastove kore u ljekarnama i bio drogerijama.

Podočnjaci i otok oko očiju

Nekima povremeno i ovisno o kvaliteti sna noć prije, dok nekima češće – podočnjaci predstavljaju velik problem. Dok se tamna boja može pokriti određenim kremama za posvijetljene i make-up om, otok je nešto teže ukloniti.

Napomena: Ukoliko vas podočnjaci muče i kasnije tijekom dana te se naizgled pogoršavaju, javite se svom liječniku kako bi se učinio osnovni laboratorij (krvna slika, GUK , bubrežna funkcija, jetreni enzimi i ostalo po procjeni liječnika).

OBLOZI CRNOG ČAJA

I to onog crno crnoga – s velikom količinom kofeina kojeg nećemo piti iza 17h. Preporuka je uzeti filter vrećice i umočiti ih u vrelu, prokuhanu vodu na 2 minute, potom izvaditi i ostaviti da se ohlade. Dodatan boost vašim oblogama dat će i prethodno stavljanje u hladnjak na 20-ak minuta.

Hladne obloge iscijeđene od tekućine/čaja staviti na zatvorene oči na 15 minuta. Može se koristiti svakodnevno, najbolje ujutro.

U slučaju pojave crvenila ili iritacije potrebno se posavjetovati sa liječnikom.

Savjet plus: U kontinuiranu rutinu kod tamnih podočnjaka dobro je uvesti i povremene maske svježeg krastavca (što vodeniji, to bolji!), maske sa bio zelenom glinom (montmorilonit) te kozmetiku baziranu na biljnom kofeinu.

Žensko zdravlje

ČAJ VRKUTE (Alchemilla vulgaris) dobro je poznat u narodnoj medicini kao glavni čaj za očuvanje i poticanje ženskog zdravlja. Razlog ovome su njegovi psoebni sastojci:

Tanini – Djeluju adstringentno, pomažu kod probavnih tegoba, grčeva, proljeva, smanjuju nadutost.

Flavonoidi – djeluju antioksidativno jer neutraliziraju slobodne radikale te ovako djeluju protu-upalno, smanjuju menstrualne bolove, a među njima je i fitoestrogen koji pomaže u regulaciji hormona te umanjuje menopauzalne simptome.

Salicilna kiselina – djeluje protuupalno, smanjuje menstrualnu bol, no koristi se i u vanjskoj primjeni kao tonik kod akni i masne kože.

U trudnoći se treba savjetovati s ginekologom u vezi primjene čaja vrkute, posebno u prvom tromjesečju kada ga treba i izbjegavati.

Muško zdravlje

ČAJ VRBOVICE (Epilobium spp.)

Tradicionalno se koristi za zdravlje prostate i urinarnog trakta, a sve je više pokazatelja učinkovitosti njegovih sastojaka kod benigne hiperplazije prostate. Studije iz 2020. ukazuju kako polifenoli iz vrbovice inhibiraju rast stanica prostate, što sugerira pozitivan učinak na zdravlje prostate. Također, u tijeku je i nekoliko dodatnih kliničkih studija koje istražuju inhibiciju enzima 5 alfa reduktaze te time smanjenja pretvorbe testosterona u dihidrotestosteron – povezan s povećanjem prostate.

Doziranje: 1-2 čaja dnevno za vrijeme trajanja blagih problema s prostatom; do 4-6 tjedana.

Kod dužeg korištenja čaja preporuka je svakih 5 tjedana raditi pauzu od 2 tjedna te ne pretjerivati u dnevnim količinama kako ne bi došlo do iritacije želuca.

Za one koji žele znati više:
1 2 3 4 5